Tanja Vujasinović: Gospođo, gdje radite?

SPOMEN PLOČA RADNICAMA ZIVT-a

U trgovačkom centru u Zaboku, koji je niknuo na mjestu nekadašnjih tvorničkih hala Zagorske industrije vunenih tkanina – ZIVT-a, zagrebačka umjetnica Tanja Vujasinović postavila je objekt od vunenog tekstila proizvedenog u tvornici ZIVT s otisnutim tekstom koji asocira na spomen-ploču, u ovom slučaju u čast radnica ove posrnule tvornice.

Ova nas umjetnička intervencija podsjeća da su nekada u domaćoj tvornici ZIVT radnice proizvodile kvalitetne tekstilne materijale, dok se danas na tom istom mjestu u stranom trgovačkom lancu prodaje bofl roba izrađena od tekstila iz cijelog svijeta, pretežito s Dalekog istoka.

U predbožićno vrijeme povećane potrošnje umjetničin rad naziva Gospođo, gdje radite? ironično i pomalo subverzivno podcrtava činjenicu da je upravo politika poticanja uvoza jedan od glavnih razloga propasti hrvatske industrije, naročito njezine tekstilne grane.

Vrijeme: prosinac 2021. Lokacija: Trgovina Kik – City Park Zabok

Gospođo, gdje radite?

Site-specific intervencija privremenog karaktera na prostoru trgovačkog centra koji je izgrađen u zgradi bivše tvornice ZIVT-a zasniva se na sjećanjima bivših zaposlenica tvornice i arhivi tvornice, proizvođača vunenih tkanina koja je ugašena 90-ih godina nakon privatizacije i sustavne deindustrijalizacije novonastale države.

U radu se preklapa kolektivna memorija u formi osobnih sjećanja, ostataka asortimana tvornice i same lokacije rada.

Tekst odnosno transkript baziran na izjavama umirovljenih radnica ZIVT-a otisnut je na tekstilu proizvedenom u istoj tvornici, kojeg već desetljećima nema u prodaji; vuneni štof koji je moguće pronaći još samo u ormarima bivših kupaca pritom predstavlja fizički ostatak tvornice odnosno materijalni podsjetnik ekonomskog i društvenog značaja koji je tvornica imala za zabočki kraj. U tvrtki s više tisuća zaposlenih većina su bile žene. Transkript se fokusira na sudbinu tekstilne industrije u Hrvatskoj koja je propala relativno tiho i brzo za razliku od nekih drugih “atraktivnijih” industrija s primarno “muškim” radnim mjestima kao što je brodogradnja, koju se već desetljećima kroz razne pokušaje državnog sufinanciranja pokušava spasiti kao proizvođače od državnog značaja i društvenog ponosa. Propast tekstilne industrije uzrokovan maćehinskim odnosnom države, a time i gubitak velikog broja većinom radnih mjesta žena i gubitak mogućnosti njihove emancipacije poklapa se s ideološkim preokretom jačanja patrijarhata na ovim prostorima.

S druge strane ključni dio rada predstavlja njegov prostorni kontekst. Koliko je tvornica ZIVT bila presudna za razvoj Zaboka govori i parola s jednog radničkog skupa “Zabok je ZIVT, a ZIVT je Zabok”*. Iako danas tvornice više nema, ovisnost urbanističkog razvoja grada o tvornici je očigledna; kompleks bivše tvornice čini sami centar grada, a nalazi se u neposrednoj blizini pruge koja siječe centar na dva dijela. Pri tome je i većina zgrada u gradu izgrađeno za smještaj radnika, čime se stječe dojam grada kao proširene industrijske zone.

I danas bivša zgrada tvornice funkcionira kao centar grada. Prilagođeno politici i vremenu u kojem živimo u zgradi se nalazi zabočki trgovački centar u vlasništvu jednog poduzetnika. Čak je i dimnjak kao tužni podsjetnik na tvornicu do maksimuma iskorišten za stjecanje profita – pretrpan je repetitorima za koje vlasnik prima visoke naknade.

Rad je stoga smješten u trgovinu tekstilom stranog trgovačkog lanca u današnjem trgovačkom centru odnosno u bivšoj zgradi tvornice. Infiltriranje omanje bale ZIVT-ovog tekstila s otisnutim sjećanjima na tvornicu unutar uvoznog tekstilnog asortimana u predbožićno vrijeme povećane potrošnje ironično i pomalo subverzivno podcrtava činjenicu da je upravo politika poticanja uvoza jedan od glavnih razloga propasti hrvatske industrije, naročito njene tekstilne grane.

* ZIVT  1936.-1976., monografija, Zabok, 1976.

BIOGRAFIJA: Tanja Vujasinović vizualna je umjetnica iz Zagreba. Diplomirala je kiparstvo na ALU Zagreb i magistrirala Fine Art na Central Saint Martins College u Londonu. Radi u različitim medijima i umjetničkim formama uključujući skulpturu, film, video instalacije, site-specific intervencije u javnom i galerijskom prostoru i zvuk.

Izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, više puta nagrađivana za svoj rad.

Jedna je od autorica multimedijalnog projekta Grad na drugi pogled koji kroz spoj umjetnosti, edukacije i aktivizma istražuje urbani prostor. Predaje kiparstvo i umjetnost u javnom prostoru na ALU Zagreb.